Država daje još oko 800.000 evra za elektronske dnevnike

Država daje još oko 800.000 evra za elektronske dnevnike

Ministar Mladen Šarčević (foto: mpn.gov.rs)

Održavanje elektronskih dnevnika ove školske godine građane će koštati oko 780.000 evra, kažu iz Ministarstva prosvete za KRIK. Posao je dodeljen firmama koje su i uvele ove dnevnike u državne škole i to, kako je KRIK otkrio, na tenderu na kome je mogla da pobedi samo kompanija „Tesla“ sa kojom je ministar Mladen Šarčević ranije sarađivao.  

Piše: Milica Vojinović

Uprkos problemima sa kojima su se roditelji i nastavnici u državnim školama sretali koristeći elektronske dnevnike, odnosno program „esDnevnik“, u decembru prošle godine Ministarstvo prosvete sklopilo je novi ugovor sa firmama koje su proizvele i održavaju ovaj program. 

Reč je o konzorcijumu koji čine dve kompanije državnog „Telekoma Srbija“ i hrvatska privatna firma „Tesla“, a koje su posao uvođenja elektronskih dnevnika dobile 2018. godine na problematičnom tenderu. On je sproveden tako da je mogla da pobedi samo firma „Tesla“, čiji je vlasnik nekadašnji poslovni partner ministra prosvete Mladena Šarčevića. Ovo je građane koštalo 1,6 miliona evra. 

Ministarstvo se, saznaje KRIK, u decembru prošle godine obavezalo da plati još oko 800.000 evra za održavanje programa u tekućoj školskoj godini. Do sada je plaćeno nešto više od 300.000 evra, kažu iz ministarstva.

Potpisivanje ugovora bilo je neophodno kako bi sistem nastavio sa nesmetanim radom, navode iz ministarstva. Ugovor će verovatno nastaviti da se obnavlja i narednih godina, s obzirom na to da je firma „Tesla“, koja je proizvela program, zadržala autorska prava nad njim, pa i ne postoji mogućnost da posao preuzme neka druga kompanija.

Uvođenje elektronskih dnevnika u državne škole od početka su pratili problemi.

Poslednji se javio prošle nedelje kada je roditeljima prilikom pristupa programu „esDnevnik“ izašlo obaveštenje da isprobaju novi napredni portal „eŠkola“. Jedna od stvari koja ih je iznenadila jeste što su informacije na sajtu ukazivale da će od decembra korišćenje ovog portala morati da se plaća.

Iz Ministarstva prosvete oglasili su se tek nakon javne reakcije nekih roditelja. Naveli su da je firma „Tesla“ samoinicijativno ubacila ovu opciju, kao i da nemaju ništa sa portalom „eŠkola“. Od „Tesle“ su odmah tražili da ukine mogućnost pristupa tom portalu, što se u međuvremenu i dogodilo.

Mnogi roditelji su, međutim, pre reakcije ministarstva uneli svoje podatke, zbog čega je reagovao i Poverenik za zaštitu podataka o ličnosti.

Milan Pavlović, jedan od zabrinutih roditelja, kaže da je, kada mu je iskočila opcija da se uloguje na novi sajt, iskoristio parametre za pristup „esDnevnik“-u. 

„Pristupio sam podacima o svojoj deci koji su bili prikazani na sličan način kao u ‘esDnevniku’ samo mnogo detaljnije“, kaže Pavlović za KRIK. „Tek posle sam saznao da je u pitanju komercijalna usluga privatne kompanije, da nema veze sa školom i sa ministarstvom.“

Pavlović, inače pravnik, dodaje da je to naročito problematično jer je reč o ličnim podacima.

„Ministarstvo bi trebalo da garantuje da niko ne može da ima pristup njima, a pogotovo ne neka privatna kompanija u okviru nekog svog komercijalnog poduhvata.“

Zbog ovoga je reagovao i Poverenik za zaštitu podataka o ličnosti koji je pokrenuo kontrolu rada ministarstva. Kako za KRIK kažu iz kancelarije Poverenika, ministarstvu su uputili niz pitanja na koja čekaju odgovor.

Ovo nije prvi problem koji se javio uvođenjem elektronskih dnevnika. Već nekoliko puta se desilo da ni roditelji ni nastavnici ne mogu da pristupe sajtu. Jednu od ovih situacija ministarstvo je pravdalo hakerskim napadima na servere na kojima se program nalazi.

Najsporniji je, međutim, način na koji je softver nabavljen i uveden u škole.

Tender za jednu firmu

Uslovi javne nabavke bili su takvi da je mogla da ih ispuni samo firma „Tesla“. Kriterijumi koje je program trebalo da ispunjava, ali i kratki rokovi za njegovo uvođenje u škole odgovarali su samo ovoj kompaniji jer je tokom školske godine koja je prethodila raspisivanju tendera već uvela isti program u škole u Srbiji i to kroz pilot projekat, inače donaciju „Tesle“ Ministarstvu prosvete.

Nijedna druga firma nije se prijavila na tender, pa je „Tesla“ u okviru konzorcijuma dobila posao vredan 1,6 miliona evra. Vlasnici nekih kompanija su se, međutim, javili novinarima KRIK-a navodeći da su bili zainteresovani za ovaj posao, ali da se na tender nisu prijavili upravo zbog spornih uslova konkursa. Jedan od njih kazao je da je sličan program ministarstvu nudio ranije i to besplatno.

KRIK je otkrio i da je ministarstvo svesno prekršilo zakon jer je obuke nastavnika za korišćenje programa održalo pre nego što je potpisan ugovor o njegovoj nabavci.

Osim spornog postupka nabavke elektronskih dnevnika, KRIK je otkrio i da je vlasnik ove kompanije Andrej Bezjak sarađivao sa ministrom prosvete Mladenom Šarčevićem dok se on bavio privatnim biznisom.

Šarčevićeva privatna škola „Ruđer Bošković“ bila je prva u Srbiji koja je uvela programe za elektronsko obrazovanje koje su nudile Bezjakove firme „Tesla“ i „Filex“ i u to vreme javno je promovisao kvalitet usluga koje su ove kompanije pružale.

Više o nabavci elektronskih dnevnika pročitajte ovde

3 Comments

  1. Bmx kaže:

    Roditelj ne vidi prosecnu ocenu ucenika za celu godinu, a koja je numericki usmeritelj za zakljucnu ocenu.
    Roditelj ne vidi sta je nastavnik upisao kao komentar na ponasanje/disciplinu ucenika na casu.
    Na osnovu ovoga se zakljucuje da e-dnevnik, u ovakoj postavci, samo delimicno ispunjava svoju svrhu, a usled nepotpunosti unosi i dalje (pored ostalih ometajucih faktora) dodatne obaveze staresini o slanju oko 300 informacija o prosecnim ocenama iz predmeta i predlozenim zakljucnim ocenama.

  2. Sumadinac kaže:

    Koliko škola procentualno ima toalet papir, sapun i toplu vodu? Da li su nam elektronski dnevnici bitniji od higijene i zdravlja nase dece?

  3. Ivan kaže:

    Cifra od 1.6 miliona evra je van svake pameti za ovakvu web aplikaciju. U pitanju je ne baš toliko komplikovana baza podataka, sa manje/više jednostavnim funkcijama za front-end.
    Izdvojiti iznos od 800.000 evra za održavanje servera i aplikacije je besmisleno.
    Jeste da je u pitanju veliki broj upisa u bazu, pre svega korisnika i ocena, ali sigurno neće svi koristiti web aplikaciju u isto vreme.
    Primer cene sa bazičnom infrastrukturom jakog dedicated servera bi koštalo maksimalno 2500-3000 evra godišnje sa verovatno mnogo boljom opremom od ove koju oni sada koriste i možda isto toliko za održavanje baze i aplikacije.
    Evo sada sam proverio…oni nemaju ni svoje servere, već hostuju kod EUNet što je još jedan razlog zašto su ove milionske cifre besmislene.
    Ovo je klasično pranje para, nameštanje poslova, slično kao kada su pre par godina nudili po svim gradovima obuku za javascript i HTML u trajanju od par meseci, gde bi svaka opština morala da izdvoji oko 600.000 evra (ako se dobro sećam).